EU projekti

EU Fondovi

 

PROJEKT 1

Inovativna metoda hidrauličko-hidrološkog mjerenja i prognoziranja  – pilot projekt NPOO.C3.2.R3-I1.01.0252    

      Korisnik bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost

INSTITUT ZA ELEKTROPRIVREDU d.d. za znanstveno-istraživačke usluge u području energetike  

Početak provedbe projekta: 3.4.2024                   

Trajanje projekta: 12 mjeseci  

Ukupni prihvatljivi troškovi: 60.674,52 eura                    

Bespovratna sredstva: 36.404,71 eura  

      Sažeti opis projekta

Pilot projekt obuhvaća istraživanje primjene inovativne metode određivanja protoka - metode rubnih vodostaja temeljem izravnih mjerenja. Određivanje protoka temelji se na hidrauličkom modelu koji koristi podatke izravnih mjerenja vodostaja na rubovima dionice vodotoka koja se istražuje. Mjerenja vodostaja su beskontaktna, a mjerna oprema nema utjecaj na okoliš i infrastrukturu lokacije. Hidrološki model sliva izrađuje se na temelju standardne SCS metode, korištenjem podataka o količini oborine pale na sliv i protoka iz hidrauličkog modela.

Kao rezultat hidrauličkog i hidrološkog modela dobivaju se kvantitativne značajke sliva, koje se mogu koristiti za prognoziranje protoka na sličnim slivovima manjih vodotoka na kojima nema mjerenja.

 

  

PROJEKT 2

Razvoj automatizirane i ekonomski isplative metode za kontinuirano mjerenje hidroloških veličina na otvorenim vodotocima malih slivova pod nazivom: Metoda rubnih vodostaja NPOO.C3.2.R2-I1.05.0013     

      Korisnik bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost

INSTITUT ZA ELEKTROPRIVREDU d.d. za znanstveno-istraživačke usluge u području energetike  

Razdoblje provedbe projekta: 01.05.2024. - 30.06.2026.

Ukupni prihvatljivi troškovi:  106.773,65 eura

Bespovratna sredstva:  78.197,12 eura

      Sažeti opis projekta

Projektom se razvija automatizirana i cjenovno povoljna metoda za kontinuirano mjerenja vodostaja i protoka na otvorenim vodotocima. Protok se određuje kalibriranim hidrauličkim modelom koji koristi izravna beskontaktna mjerenja vodostaja na rubovima dionice vodotoka, od čega proizlazi naziv metoda rubnih vodostaja. Korištenjem ultrazvučnih senzora, koji su iznimno cjenovno povoljni i nemaju negativan utjecaj na okoliš, dobiva se metoda koja ima veliki potencijal za korištenje na vodotocima manjih slivova. Manji slivovi često nisu u sustavu državnih hidroloških mreža za praćenje, najčešće zbog ograničenih kapaciteta i proračuna.

Metoda mjerenja koja se temelji na hidrauličkom modelu, može se jednostavno i brzo nadograditi hidrološkim modelom i tako poprimiti i prognostički karakter. Takva automatizirana, povoljna, optimizirana i multifunkcionalna metoda, u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama s naglaskom na učestalu pojavu poplava, ima značajan upotrebni potencijal i vrijednost.